Tweet
ŠTO JE ANGINA PEKTORIS?
Angina pektoris (stenokardija) je skup simptoma koji se očituju s bolovima različitog stupnja u prsištu, koji se katkada šire prema vratu i donjoj vilici ili prema lijevoj ruci, katkad samo s osjećajem stezanja ili težine u prsištu, ponekad s osjećajem mučnine i težine u žličici, ali i s osjećajem otežanog disanja ili napada kašlja.
Pacijent uvijek treba registrirati da li se bolovi javljaju u miru ili naporu, ili kod jake hladnoće. Dobro bi bilo da vodi dnevnik, kako bi se primijetila neka zakonitost u pojavi simptoma.
UZROCI
Uzrok angine pektoris je suženje jedne ili više koronarnih arterija radi čega dolazi do smanjenje opskrbe srčanog mišića s kisikom i javljanja bolova.
Suženje (stenoza) koronarne arterije može nastati radi aktivnog stezanja - spazma koronarnih arterija ili radi fiksiranog suženja arterije koje nastaje radi ateroskleroze.
Pacijenti sa spazmom imaju najčešće bol u mirovanju, pri stresnim situacijama ili velikoj hladnoći, a spazam arterije može biti toliko jak da čak nastane i infarkt srca.
Naprotiv oni pacijenti s fiksiranim suženjem osjećaju bol kad dostignu određeni tjelesni napor kao kod npr. hodanja ili penjanja po stepenicama, tj kada protok potrebne količine krvi kroz suženje više nije dostatan da opskrbi srčani mišić, odnosno osoba pređe tzv. prag tolerancije napora.
Na kraju, kao najčešći postoji miješani tip, gdje se javljaju oba mehanizma i pacijent ima simptome u mirovanju i pri naporu.
DIJAGNOZA Razni oblici angine pektoris se dokazuju s nizom pretraga.
Na prvom mjestu je analiza standardnog EKG-a, dalje također 24-satni EKG uz vođenje dnevnika dnevnih aktivnosti na kojem se mogu dobro vidjeti napadi smanjenje opskrbe srca kisikom u obliku promjene u EKG ST-spojnice, ali i poremećajima ritma rada srca.
Dalje, potrebno je učiniti ergometriju (test opterećenja), na kojoj se mogu vidjeti promjene EKG ST-spojnice kao znaka koronarne insuficijencije, poremećaji ritma i neadekvatno ponašanje arterijskog tlaka, kao i postignuti postotak od očekivanog kardiorespiratornog kapaciteta koji je određen u tablicama za svaki spol i dob.
Osim toga važno je učiniti Color Doppler srca gdje se mogu analizirati srčane strukture (zid srca i srčani zalisci) te njihova funkcija, uz procjenu hemodinamskih svojstava srca, tj. sposobnosti srca da izbaci i primi krv u tijeku srčanog ciklusa.
Vrlo je korisna i metoda Thalium scintigrafije gdje se može vidjeti da li postoje znakovi koronarne insuficijencije prije, u tijeku i poslije testa opterećenja.
Svi ovi testovi mogu pokazati da li postoje objektivni znakovi za koronarnu insuficijenciju i da li su bolovi stvarno od srca ili ne.
Na kraju, kod svakog pacijenta kod kojeg postoji izraženi osjećaj boli unatoč maksimalnoj terapiji s lijekovima, postavlja se indikacija za koronarografiju i ventrikulografiju koja će pokazati da li postoji suženje koronarnih arterija i kakva je funkcija srca, te da li je potrebno učiniti operativni zahvat ili dilataciju (širenje) na koronarnim arterijama.
Svaki pacijent koji ima sumnju na anginu pektoris treba proći kroz dobru kardiološku obradu, s bar dijelom gornjih pretraga.
LIJEČENJE
Kad se jednom potvrdi da je bol stvarno od srca treba se disciplinirano pridržavati preporučene terapije i odlaziti na redovne kontrole.
Uvijek kod napada bolova treba odmah sjesti, makar i na ulici, te uzeti Nitroglicerin ili Tinidil pod jezik, uz ponavljanje tablete za 10 minuta.
Ako bol ni nakon druge tablete ne popušta, treba pozvati hitnu pomoć radi moguće nestabilne angine pektoris i opasnosti od infarkta. Dobro je da takav pacijent ima uvijek uz sebe napisan kartončić da je srčani bolesnik, adresu i telefon za kontakt, kao i uputu da se pozove hitna pomoć u slučaju gubitka svijesti.
Međutim, osim terapije važno je da se pacijent pridržava pravila "zdravog života":
Čovjek koji ima anginu pektoris može voditi normalan život, ali mora znati svoje stvarno stanje, uzimati terapiju i biti ustrajan u provođenju pravila zdravog života.
Angina pektoris (stenokardija) je skup simptoma koji se očituju s bolovima različitog stupnja u prsištu, koji se katkada šire prema vratu i donjoj vilici ili prema lijevoj ruci, katkad samo s osjećajem stezanja ili težine u prsištu, ponekad s osjećajem mučnine i težine u žličici, ali i s osjećajem otežanog disanja ili napada kašlja.
Pacijent uvijek treba registrirati da li se bolovi javljaju u miru ili naporu, ili kod jake hladnoće. Dobro bi bilo da vodi dnevnik, kako bi se primijetila neka zakonitost u pojavi simptoma.
UZROCI
Uzrok angine pektoris je suženje jedne ili više koronarnih arterija radi čega dolazi do smanjenje opskrbe srčanog mišića s kisikom i javljanja bolova.
Suženje (stenoza) koronarne arterije može nastati radi aktivnog stezanja - spazma koronarnih arterija ili radi fiksiranog suženja arterije koje nastaje radi ateroskleroze.
Pacijenti sa spazmom imaju najčešće bol u mirovanju, pri stresnim situacijama ili velikoj hladnoći, a spazam arterije može biti toliko jak da čak nastane i infarkt srca.
Naprotiv oni pacijenti s fiksiranim suženjem osjećaju bol kad dostignu određeni tjelesni napor kao kod npr. hodanja ili penjanja po stepenicama, tj kada protok potrebne količine krvi kroz suženje više nije dostatan da opskrbi srčani mišić, odnosno osoba pređe tzv. prag tolerancije napora.
Na kraju, kao najčešći postoji miješani tip, gdje se javljaju oba mehanizma i pacijent ima simptome u mirovanju i pri naporu.
DIJAGNOZA Razni oblici angine pektoris se dokazuju s nizom pretraga.
Na prvom mjestu je analiza standardnog EKG-a, dalje također 24-satni EKG uz vođenje dnevnika dnevnih aktivnosti na kojem se mogu dobro vidjeti napadi smanjenje opskrbe srca kisikom u obliku promjene u EKG ST-spojnice, ali i poremećajima ritma rada srca.
Dalje, potrebno je učiniti ergometriju (test opterećenja), na kojoj se mogu vidjeti promjene EKG ST-spojnice kao znaka koronarne insuficijencije, poremećaji ritma i neadekvatno ponašanje arterijskog tlaka, kao i postignuti postotak od očekivanog kardiorespiratornog kapaciteta koji je određen u tablicama za svaki spol i dob.
Osim toga važno je učiniti Color Doppler srca gdje se mogu analizirati srčane strukture (zid srca i srčani zalisci) te njihova funkcija, uz procjenu hemodinamskih svojstava srca, tj. sposobnosti srca da izbaci i primi krv u tijeku srčanog ciklusa.
Vrlo je korisna i metoda Thalium scintigrafije gdje se može vidjeti da li postoje znakovi koronarne insuficijencije prije, u tijeku i poslije testa opterećenja.
Svi ovi testovi mogu pokazati da li postoje objektivni znakovi za koronarnu insuficijenciju i da li su bolovi stvarno od srca ili ne.
Na kraju, kod svakog pacijenta kod kojeg postoji izraženi osjećaj boli unatoč maksimalnoj terapiji s lijekovima, postavlja se indikacija za koronarografiju i ventrikulografiju koja će pokazati da li postoji suženje koronarnih arterija i kakva je funkcija srca, te da li je potrebno učiniti operativni zahvat ili dilataciju (širenje) na koronarnim arterijama.
Svaki pacijent koji ima sumnju na anginu pektoris treba proći kroz dobru kardiološku obradu, s bar dijelom gornjih pretraga.
LIJEČENJE
Kad se jednom potvrdi da je bol stvarno od srca treba se disciplinirano pridržavati preporučene terapije i odlaziti na redovne kontrole.
Uvijek kod napada bolova treba odmah sjesti, makar i na ulici, te uzeti Nitroglicerin ili Tinidil pod jezik, uz ponavljanje tablete za 10 minuta.
Ako bol ni nakon druge tablete ne popušta, treba pozvati hitnu pomoć radi moguće nestabilne angine pektoris i opasnosti od infarkta. Dobro je da takav pacijent ima uvijek uz sebe napisan kartončić da je srčani bolesnik, adresu i telefon za kontakt, kao i uputu da se pozove hitna pomoć u slučaju gubitka svijesti.
Međutim, osim terapije važno je da se pacijent pridržava pravila "zdravog života":
- Regulacija povišenog tlaka.
- Smanjenje povišenih masnoća i šećera u krvi.
- Provođenje lagane dijete bez životinjskih masnoća.
- Održavanje optimalne težine.
- 5x tjedno šetnja ili brzo hodanje po 1 sat brzinom koju može izdržati, najviše do 5 km na sat, (nije preporučljivo trčanje). Ovakva trajna aerobna fizička aktivnost dovodi do razvoja kolaterala tj prirodnih premosnica suženja - novih arterija u srcu, ali i sniženja tlaka, šećera, lipida koji su svi faktori rizika za aterosklerozu i razvoj koronarne bolesti.
Čovjek koji ima anginu pektoris može voditi normalan život, ali mora znati svoje stvarno stanje, uzimati terapiju i biti ustrajan u provođenju pravila zdravog života.
Comment