Tweet
Liječenje u Klinici na Mrtvom moru provodi se već 12 godina. Mnoge studije pokazuju znatna poboljšanja zdravstvenog stanja oboljelih zahvaljujući specifičnostima tog kraja kao što su veći udio kisika, hipoalergeno područje, veliki postotak minerala u zraku itd. Najbolji rezultati postignuti su u tretiranju psorijaze, neurodermitisa, vitiliga, autoimunog uveitisa i cistične fibroze.
Najveći dio predavanja, u kojem je sudjelovao i zagrebački dermatovenerolog dr. Andrija Stanimirović, dr. Harari je posvetio liječenju bolesti vitiligo. Već su u staroj Indiji i Egiptu prije više od 3500 godina zabilježeni opisi i pokušaji liječenja vitiliga, bolesti karakterizirane pojavom oštro ograničenih, bijelih mrlja na koži. Hrvatski izraz je bolest bijelih mrlja ili telećak.Učestalost u europskoj populaciji iznosi 1-2%, dok je u Azijaca bolest češća. Oba spola podjednako obolijevaju. Može se javiti u svakoj životnoj dobi (zabilježena je pojava i u 81. godini života!), međutim, ipak se u polovice oboljelih javlja prije 19. godine. Pojavu bijelih mrlja na koži uzrokuje uništenje pigmentnih stanica (melanocita) u epidermisu. Unatoč intenzivnim znanstvenim istraživanjima, uzroci i mehanizmi uništenja melanocita nisu potpuno razjašnjeni.
Genetski čimbenici odgovorni su u oko 30% bolesnika. Osam posto ima jedno ili više djece s vitiligom. Učestalost u djece čiji roditelji imaju vitiligo je 5%, u usporedbi sa 1% ukupne pojave u cijeloj populaciji. U pojedinim obiteljima pogađa pojedince u 3 ili 4 generacije zaredom. Dokaz o genskoj uvjetovanosti nedavno je provedeno istraživanje profesora Roberta Goudiea sa Sveučilišta u Glasgowu, na parovima jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca s vitiligom. Od deset parova jednojajčanih blizanaca u sedam parova oba blizanca imala su vitiligo, dok je to bio slučaj u samo dva od trinaest parova dvojajčanih blizanaca. Način nasljeđivanja sugerira da je vitiligo poligenski uvjetovana bolest. Genetska predispozicija u pravilu zahtijeva posebne uvjete ili događaje da bi došlo do pojave vitiliga.
Bolesnici često navode da je do prve pojave bijelih mrlja na koži došlo nakon stresnog događaja (npr. prometne nesreće, straha, smrti u obitelji, neuspjeha u školi, rastave...), nakon preboljele druge bolesti ili pak neke traume. Oboljeli, inače rođeni s normalnom bojom kože i kose, u kasnijem tijeku života na koži razvijaju mliječno bijele, oštro ograničene mrlje.
Najveći dio predavanja, u kojem je sudjelovao i zagrebački dermatovenerolog dr. Andrija Stanimirović, dr. Harari je posvetio liječenju bolesti vitiligo. Već su u staroj Indiji i Egiptu prije više od 3500 godina zabilježeni opisi i pokušaji liječenja vitiliga, bolesti karakterizirane pojavom oštro ograničenih, bijelih mrlja na koži. Hrvatski izraz je bolest bijelih mrlja ili telećak.Učestalost u europskoj populaciji iznosi 1-2%, dok je u Azijaca bolest češća. Oba spola podjednako obolijevaju. Može se javiti u svakoj životnoj dobi (zabilježena je pojava i u 81. godini života!), međutim, ipak se u polovice oboljelih javlja prije 19. godine. Pojavu bijelih mrlja na koži uzrokuje uništenje pigmentnih stanica (melanocita) u epidermisu. Unatoč intenzivnim znanstvenim istraživanjima, uzroci i mehanizmi uništenja melanocita nisu potpuno razjašnjeni.
Genetski čimbenici odgovorni su u oko 30% bolesnika. Osam posto ima jedno ili više djece s vitiligom. Učestalost u djece čiji roditelji imaju vitiligo je 5%, u usporedbi sa 1% ukupne pojave u cijeloj populaciji. U pojedinim obiteljima pogađa pojedince u 3 ili 4 generacije zaredom. Dokaz o genskoj uvjetovanosti nedavno je provedeno istraživanje profesora Roberta Goudiea sa Sveučilišta u Glasgowu, na parovima jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca s vitiligom. Od deset parova jednojajčanih blizanaca u sedam parova oba blizanca imala su vitiligo, dok je to bio slučaj u samo dva od trinaest parova dvojajčanih blizanaca. Način nasljeđivanja sugerira da je vitiligo poligenski uvjetovana bolest. Genetska predispozicija u pravilu zahtijeva posebne uvjete ili događaje da bi došlo do pojave vitiliga.
Bolesnici često navode da je do prve pojave bijelih mrlja na koži došlo nakon stresnog događaja (npr. prometne nesreće, straha, smrti u obitelji, neuspjeha u školi, rastave...), nakon preboljele druge bolesti ili pak neke traume. Oboljeli, inače rođeni s normalnom bojom kože i kose, u kasnijem tijeku života na koži razvijaju mliječno bijele, oštro ograničene mrlje.
